DOBRO DOŠLI U SVIJET ČAJA
Korijen bijelog šljeza
Althaeae radixAlthaea officinalis L.,Malvaceae
Bijeli šljez je višegodišnja biljka, visoka 1-2 m, sa bjeličasto-zelenkastim, dlakavim, plitko usječenim lišćem, koje je pod prstima jako mekano.
Raste na vlažnim mjestima, a naročito na riječnim ostrvima i na vodoplavnom zemljištu kraj većih rijeka.
Od bijelog šljeza se koristi korijen i list, a rijeđe i cvijet.
Korijen bijelog šljeza sadrži 30-35% sluzi, oko 35% skroba, oko 10% pektina, 10% šećera i drugih sastojaka.
Korijen bijelog šljeza se upotrebljava za izradu hladnog macerata*, koji je naročito dobar protiv kašlja, bolova u prsima, promuklosti, teškog disanja, kod katara želuca i crijeva, a spolja kao oblog kod zapaljenja i opekotina na koži i sluzokoži.
*Macerat bijelog šljeza: Jednu kašiku korijena bijelog šleza preliti sa 200ml prokuhale, a zatim ohlađene vode, dobro promiješati i ostaviti da stoji oko pola sata u poklopljenoj posudi. Za to vrijeme treba promješati još koji put
Poslije toga macerat treba procjediti kroz čistu rijetku tkaninu (ili pamuk). Dobijena tečnost se može po želji i zagrijati, zasladiti medom i piti po jednu kafenu šoljicu nekoliko puta u toku dana.
Cvijet zohe Sambuci flos Sambuci nigra L., Sambucaceae
Drugi nazivi: zova, baz, bazga, crna zoha, zovika... Zoha je listopadni grm ili nisko drvo koje raste najviše na vlažnim i zapuštenim mjestima po naseljima i oko njih, po obodu šuma i proplancima. Cvijet zohe sadrži flavonoide (rutin, hiperozid), sluzi, tanine, malo eteričnog ulja, smole, šećer, organsk ekiseline, mineralne sastojke i dr. Čaj od zohe (infuzum)* se koristi za preznojavanje kod prehlada i gripa, kod kašlja, bolova u prsima, grčeva u stomaku, te za smirivanje nervoze, amnogim osobama pomaže i kod reumatskih oboljenja. Čaj (infuzum) od cvjetova zohe: jednu kašiku cvijeta zohe preliti sa 200 ml ključale vode. Posudu poklopiti i ostaviti da stoji 10-tak minuta. Procjediti i piti po šolju čaja tri puta dnevno.
Kora hrasta Quercus cortex Quercus sp. Fagaceae
Drugi nazivi: lužnjak, dub, hrast lužnik, rani hrast... Hrast spada u naše najvažnije drvenaste vrste. Razvija se u moćno i veliko drvo, a može dosegnuti visinu preko 40 m, debljinu 2-3 m i starost više od 1000 godina. Kora hrasta sadrži 7-20% mješovitog tanina, zatim organske kiseline, šećer, flavonska jedinjenja, pektine, mineralne sastojke. Čaj od hrastove kore koristi se kao adstrigens i antiseptik. Primjenjuje se grgljanje kod upala grla, protiv promuklosti i kod upala sluzokože, te protiv krasta, promrzlina, a u kombinaciji sa kamilicom koristi se za olakšavanje tegoba izazvanih hemoroidima. U narodnoj mediicni često se upotrenljava kao sredstvo protiv nadimanja i proliva. Čaj (macerat) za unutarnju upotrebu : 1 kafenu kašiku kore hrasta preliti sa 200 ml hladne vode, sud poklopiti i ostaviti 5-6 sati da odstoji (najbolje tokom noći). Potom čaj procjediti i piti u više navrata u toku dana. Upozorenje: Ne davati djeci! Čaj za spoljašnju upotrebu, za grgljanje: jednu do dvije kafene kašike kore hrasta prokuhati sa pola litra vode, procjediti i koristiti za grgljanje ili kao oblog i kupku. Napomena: ne koristiti kupke kod povreda veće površine kože ili sluzokože, te kod vlažnih ekcema.
List kadulje Salviae folium Salviae officinalis L., Lamiaceae
Drugi nazivi: Žalfija Kadulja ili žalfija je aromatičan razgranat polužbun, visok do 90 cm. Lišće je bjeličasto, mrežasto i hrapavo maljavo. Raste divlje u području Mediterada. Kadulja je ukusa ljutog i nešto malo gorkog, a mirisa jakog. Kadulja sadrži eterično ulje (1,5-2,5%), tanin, flavonske glikozide, smolaste i gorke supstance. U eterskom ulju se nalazi 30-60% ketona tujona i cineola, koji djeluju antiseptično. Čaj od lišća kadulje je lijek protiv promuklosti i grlobolje. Pomaže pri uklanjanju neugodnog zadaha. Upotrebljava se i protiv želučanog i crijevnog katara, kao sredstvo protiv nadimanja i protiv grčeva. Čaj za ispiranje: Dvije do tri kafene kašike lista kadulje preliti sa 200 ml ključale vode, posudu poklopiti i ostaviti da stoji 5-10 minuta. Procjediti i svaka 2 sata mlakom otopinom ispirati usta ili grgljati. Neugodan osjećaj stezanja u grlu pri grgljanju možemo ublažiti ako čaju dodamo cvijet kamilice. Čaj za unutarnju upotrebu: jednu kafenu kašiku lista kadulje preliti sa 200 ml ključale vode. Posudu poklopiti i ostaviti da odstoji 5-10minuta. Procjediti, zasladiti medom ili šećerom po želji i piti jednu do dvije šoljice friško pripremljenog čaja u toku dana.
Cvijet kamilice
Chamomillae flos
Matricaria chamomilla L.,
Asteraceae
Drugi nazivi: titrica, prstenjak, bijela rada, carev cvijet... Kamilica je niska jednogodišnja mirisna biljka sa razgranatom stabljikom, fino dvojno persto isjeckanim lišćem i sitnim, mekanim, šupljim glavičastim cvastima. Cvjeta u aprilu i maju. Raste po zaslanjenim mjestima, pored puteva, pruga, oko naselja, na oranicama i drugdje. Kamilica sadrži 0,3-1,7% eteričnog ulja, gorke tvari, tanine, flavonoide, sluzi i dr. Zbog navedenih supstanci kamilica je se upotrebljava protiv zapaljenja kože i sluznice (antiflogistik), za smirenje grčeva, posebno organa za varenje (blag spazmolitik), te protiv nadutosti (karminativ) Čaj za unutarnju upotrebu: jednu kašiku cvijeta kamilice preliti sa 200 ml ključale vode. Poklopiti posudu i ostaviti 5 min da odstoji. Piti više puta u toku po jednu šolju po želji zaslađenog čaja. Čaj za vanjsku upotrebu i grgljanje: dvije do tri kašike cvijeta kamilice preliti sa 200 ml ključale vode. Poklopiti posudu i ostaviti da odstoji 5-10 minuta. Mlake obloge stavljati na oboljelo mjesto ili grgljati više puta u toku dana.
Kantarion Hyperici herba Hypericum perforatum Hypericaceae
Drugi nazivi: gospina trava, bogorodična trava, krvavac, gorčac Kantarion je trajna biljka visine 30 do 70 cm a raste posvuda: na krčevima, rubovima šuma, sunčanim livadama, tratinama, napuštenim njivama i drugdje. Prepoznatljiv je po žutim cvjetovima i zelenim listićima, koji kad se posmatraju prema svjetlosti, izgledaju kao da su izbušeni. Ta svjetlija mjesta u obliku tačkica predstavljaju žlijezde sa eteričnim uljem. Za liječenje se bere gornja polovina biljke u cvijetu. Ona je prijatnog mirisaa ukusa nagorkog i oporog. Kantarion sadrži etersko ulje, ugljikohidrate, bjelančevine, pektinsku i miristinsku kiselina, vitamin C, gorke tvari, tanine (9-11%), smole, antocijan, crvene boje hiperin i hipericin, karoten, flavonoidi, kolin, fitoserin i tragove alkaloida. Etersko ulje, izrazito crvene boje, miriše na crnogorična ulja a sadrži kadinen, terpen, azulen i izovalerijansku kiselinu. Flavonoidi heterozidi sadrže hiperozid, rutozid i kvercitrozid. Čaj je koristan kod liječenja upalno-bolnih sindroma disajnog, probavnog, mokraćnog i reprodukcijskog sistema te nervoza, glavobolja, nesanice i funkcionalnih srčanih smetnji. Napomena: poznato je kako kantarion čini kožu osjetljivijom na sunčevu svjetlost, zbog toga je vrlo važno izbjegavati sunce za vrijeme korištenja biljke Priprema čaja: kašiku biljke preliti sa 200 ml vrele vode. Poklopiti i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i piti svježe pripremljeni čaj, tri do četiri puta dnevno.
Kukuruzna svila Maydis stigma Zea maydis Gramineae
Drugi nazivi: golokud, debelača, kolomboć, koruza, kukuruza, kurelj, carevića, carevka
Kukuruz je porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Gaji se kod nas i u drugim umerenim i toplim dijelovima svijeta u velikom broju podvrsta, varijeteta u sorti. Upotrebljava se za ishranu ljudi i domaćih životinja i za industrijsku proizvodnju skroba koji se koristi u razne svrhe. Obilno se koristi i ljekovita kukuruzna svila.
Kukuruzna svila (žigovi ženskih cvjetova) skida se sa ženskih cvjetova (sa klipa) i brzo osuši na jakoj promahi u što tanjem sloju. Treba brati samo mladu, sočnu a nikako zrelu, suhu, tamnu svilu.
Kukuruzna svila sadrži koagulacioni ili antihemoragični vitamin K3, saponozide, tanin, šećer, masno ulje, eterično ulje, gumu, smolu, alkaloide, salicilnu kiselinu, sitosterol i druge fitosterole, kalijumove i druge soli.
Zahvaljujući vrlo složenom hemijskom sastavu, kukuruzna svila se upotrebljava kao lijek za liječenje raznih bolesti. Prisustvo kalijumovih soli i drugih sastojaka djeluje kao blag diuretik i sredstvo za umirivanje i otklanjanje napona i smetnji u bešici, protiv pijeska u bešici, hroničnog cistita, nefrita i sličnih bolesti. Zahvaljujući salicilnoj kiselini, kukuruzna svila ublažava reumatične bolove.
Priprema čaja: tri kašike kukuruzne svile prelije se litrom vrele vode, ostavi nekoliko minuta da odstoji. Procjediti i piti u toku dana u više navrata.
Cvijet nevena
Calendulae flos
Calendulae officinalis
Asteraceae
Drugi nazivi: Žutelj, Prstenčac, Zimorod, Ognjac, Vrtleni
Neven je jednogodišnja, rjeđe dvogodišnja biljka, visoka od 30 do 60 cm. Listovi su raspoređeni naizmjenično i dlakavi su: Cvjetovi su žuto-narandžaste boje, promjera 2 do 5 cm. Cvjeta od jula do septembra, odnosno do prvih mrazova
Neven je po porijeklu mediteranska biljka, ali je rasprostranjen i po cijeloj Evropi: raste i uzgaja se u vrtovima a može se naći i uz puteve i plotove. Cvjetovi nevena skupljaju se tokom ljeta.
U osušenom cvijetu nevena ima eteričnog ulja, kaučuka, smole i raznih karotenoidnih boja, sluzi, šećera, belančevina, fitosterola, salicilne kiseline, enzima i raznih soli.
Ljekovito dejstvo nevena je višestruko.
U obliku čaja, tinkture ili masti upotrebljava se za liječenje nekih kožnih bolesti, osobito impetiga, opekotina, čireva, lišaja, uboda osa, pospješuje znojenje, pojačava izlučivanje mokraće, uravnotežuje mjesečni ciklus, umiruje grčeve (crijeva, želuca i glatkih mišića), koristi se za razna ispiranja izvana i iznutra, kod povreda, upala i infekcija, dekubitusa i modrica, vrlo ljekovito djeluje u liječenju bolesti vena, te antikancerogeno i to kod rana kože, materice, želuca i grla.
Priprema čaja za unutrašnju upotrebu
Jednu do dvije kafene kašike cvijeta nevena preliti šoljom (200ml) ključale vode. Sud poklopiti, ostaviti da stoji 10-15 min a zatim čaj procjediti. Piti tri puta dnevno po šolju nezaslađenog čaja.
Spoljašnja upotreba
Dve kašike cveta nevena preliti sa pola litra ključale vode. Sud poklopiti, ostaviti da stoji 10-15 min a zatim čaj procediti.
Sjeme lana
Lini semen
Linum usitatissimum
Linaceae
Drugi nazivi : keten, len, ćeten.,glavicica, pitomi lan, pravi lan .
Lan je gajena jednogodišnja biljka. Stabljika je tanka, na gornjem dijelu malo razgranala, a na vrhovima ogranaka ima po jedan sitan, vrlo lijep i nježan cvijet plave boje.
Sjeme lana je sjajno, mrko, glatko, jajasto, spljošteno, po obodu tanje, Ima malo udubljenje (pupak). Ljuska je tanka, krhta i prevučena pokožicom u kojoj ima sluzi. S vodom mućkano sjeme daje bezbojnu sluz.
Seme je blagog, uljastog i sluzavog okusa. Sadrži masna ulja, vitamin F, tj. linolne i linoleinske kiseline, proteine, bjelančevina zbog čega je ovo sjeme veoma hranljivo.
Lanena sluz je vrlo gusta i žilava, pa na oboljeloj sluznici stvara neprekinut film i na taj način je potpuno pokriva, oblaže i štiti ublažavajući razne upale Tako se može i objasniti blagotvorno dejstvo lanene sluzi pri liječenju upala sluznice usta, želuca i crijeva, protiv raznih katara organa za varenje itd.
Lanena sluz je blago i neškodljivo sredstvo protiv zatvora, Vlažeći sluzokožu crijeva, ova sluz olakšava, ublažava i ubrzava čišćenje crijeva, ima laksativno dejstvo, jer unutrašnja površina crijeva postaje sluzavija, sliska. Zbog toga se lan srnije davati svim osobama kao bezbolno i bezopasno laksativno sredstvo, čak i trudnicama.
Oblozi izrađeni od lanenog brašna umiruju bol na tijelu (čirevi,upale,apsces, urasli nokat, zagnojenu ranu,) ili kašalj.
Preporučuje se dva do tri puta dnevno pojesti 1 kafenu kašiku cijelog ili izmrvljenog sjemena uz 200ml vode tokom jela.
Kod gastritisa, 1-2 kafene kašike sjemena ostaviti da stoji u hladnoj vodi 20-30 min pa procjediti i piti.
Napomena: ne koristiti kod zapetljaja crijeva
Majkina dušica
Serpylli herba
Thymus serpyllum
Lamiaceae
Drugi nazivi: bakina dušica, divlji bosiljak, tamjanka
Majkina dušica je polegao gust žbunić, koji raste na suhim, sunčanim, kamenitim obroncima, na suhim livadam, na šumskim čistinama i drugdje. Cvjetovi su dvousnati i ružičaste boje Cvjeta preko cijelog ljeta. Cijela je biljka vrlo prijatnog i aromatičnog mirisa. Od majkine dušice sakupljaju se zeljasti izdanci u cvatu. U njima ima eteričnog ulja, koje sadrži fenolska jedinjenja-timol i karvakrol, od kojih potiču ljekovitost, antiseptička moć i svojstven miris majkine dušice, imaju svojstvo izvrsnog i neškodljivog konzervansa.
Majkina dušica se upotrebljava kao lijek za liječenje organa za varenje, a kako je neškodljiva i ne izaziva navikavanje može se koristiti duže vremena.
Priprema čaja : jednu do dvije kašike biljke majkine dušice preliti sa 200 ml vrele vode i ostaviti da odstoji 15-20 minuta u pokrivenoj posudi. Po želji zaslađen čaj konzumirati više puta u toku dana.
Plod od komorača
Foeniculi fructus
Foeniculum vulgare
Umbelliferae
Drugi nazivi: morač, anason, divlja mirođija, kopar, mirođija krupna, morač, morača, pitomi morač
Komorač je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka. Raste divlje i poludivlje svuda oko Sredozemnog mora. Ima mesnat korjen. Stabljika je valjkasta, razgranata, visoka l-2 m. Listovi su igličasto-končasto dijeljeni. Cvasti su udružene u guste i velike štitove na vrhu stabla i ogranaka. Cvjetovi su žuti. Cijela biljka je jakog i prijatnog mirisa. Ukusa je slatkog i vrlo aromatičnog.
Glavni sastojak svih dijelova komorača je etarsko ulje (2-6%), te bjelančevine, masna ulja i šećer.
U eteričnom ulju nosilac prijatnog svojstvenog mirisa, slatkog ukusa i znatne antiseptičke moći je anetol. Anetol daje ulju sladak ukus i prijatan blag miris na anis.
Komorač se koristi prije svega za liječenje organa za varenje (protiv nadimanja) i disanje (za lakše iskašljavanje), za jačanje apetita, te kao korigens okusa i mirisa.
List uve
Uvae ursi folium
Uva - Arctostaphylos uva ursi
Ericaceae
Drugi nazivi: Mečje grožđe, medvjeđe grožđe, medvjedovo uho. Uva je trajan zimzelen, vrlo razgranat, i po zemlji polegao grmić. Raste po visokim planinama, na kamenitim obroncima, iznad zone šume. Cvjetovi su sitni, zvonasti, ružičasti ili bijeli i vise u malim grozdovima. Plod je crvena, brašnjava, okrugla, mnogosjemena bobica. Lišće je kožasto, debelo, golo, sjajno, tamno zeleno, sitno i lopatičasto. List je krut, kožast, lomljiv i vrlo debeo. Listovi su neprijatnog, oporog i nagorkog ukusa; bez mirisa.
U listu uve ima oko 11% fenolskih glikozida: arbutina (arbutozida) i metil-arbutina. Ima oko 15% tanina, galne kiseline i drugih sastojaka.
List uve se upotrebljava u obliku čaja za liječenje organa za mokrenje.
Priprema čaja:
Jednu kafenu kašiku lista uve preliti šoljom (200ml) ključale vode. Sud poklopiti, ostaviti da stoji 15 min. Čaj procjediti i piti 3 puta dnevno po šolju čaja. Preporučljivo je uz čaj popiti pola kafene kašičice sode bikarbone.
Bokvica muška list
Plantaginis folium
Plantago lanceolata L.
Plantaginaceae
Drugi nazivi: trputac muški, mala bokvica, konjska rebra, žilovlak. Bokvica muška je višegodišnja biljka. Ravna je, dlakava po listovima, a listovi se nalaze pri samom tlu. Na listovima je naglašeno više provodnih žila. Cvijetna glavica je bez listova, uglastog i uspravnog oblika. Njen završetak je cvijetni klas smeđe boje, a cvjetovi su bijeli.
Bokbica muška se nalazi na suhom pješčanom tlu, pašnjacima i livadama, te na rubovima razvih putova i puteljaka.
Bokvica muška sadrži glikozide, uključujući acubin, tanin, silicij, cink i visoke razine kalija.
Bokvica muška se upotrebljava kod bolesti organa za disanje: za smirivanje kašlja, kod astme, te kod upale plućnih vrhova i izvrsno pomaže u liječenju tuberkuloznih bolesti pluća.
Priprema Čaja: jednu kašikicu lišća bokvice muške preliti sa 200 ml vrele vode. Poklopiti i ostaviti da odstoji 5-10 minuta. Nezaslađen čaj piti 2-3 puta u toku dana.
Plod brusnice
Vaccinium vitis-idea.L
Ericaceae
Brusnice spadaju u bobičasto voće, koje potiče iz Sjeverne Amerike. Plod je crvena bobica, koja sadrzi dosta C vitamina pa je stoga kiseklasog okusa.
Plodovi sadrže vitamin C, vitamin A, kalijum i biljna vlakna, bioflavonoidi (quercetin) hipuricnu kiselinu
Brusnica se najčešće koristi u liječenju mokraćnih organa (kod katara i grčeva mjehura, te kod upale bubrega.
Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnica uništavaju i Helicobacter pylori, koji je u najvecem postotku uzrocnik čira na želucu.
Brusnica povoljno djeluje kod osoba koje pate od gihta ili reume.
Plodovi se mogu jesti Mogu se jesti plodovi ili piti čaj za prevenciju nastanka tumorskih oboljenja.
.